40 LANNÉ
L’AM4 ni karantan ! Sé an bel laj ! Dépi 1986 éti nou fè pwojé-nou a lofisiel, nou bat pou fè’y viv, ek nou tjenbé magré tout kalté difikilté. Sé lokazion gadé chimen-an nou chwézi a.
Nou ka di, nou lé Matinitjé, nou sé an pep, an nasion. Nou ka kwè ni an kilti, an manniè viv ka siyalé lidanté-nou : an listwa, an lanng, an manniè wè lavi-a ek lanmò-a... Chimen-nou sé chimen Lidantité Matinik, Lajistis nan Matinik, Responsabilité pou Matinik.
Dila, nou chwézi an larel travay, an model òganizasion.
1- Nou chwézi travay asou manniè pep-nou fè épi tanbou déjanbé toupatou Matinik. Kidonk, nou pa frennen kònou asou an sel réjion, asou an sel fanmi oben an sel mapipi ; nou ka étidié épi nou ka aprésié ladivesté ; nou ka pran dapiyan asou’y pou touvé lésansiel, kivédi rivé konprann sa ka fè linité-nou, ek kontinié konstwi’y. Kidonk nou aprann jes djérié, bèlè, mes travay, kalennda, lalinklè… nan diféran mod ki nan kat pwen kardinal Matinik (Nò-Atlantik (espésialman Sentmari, Baspwent), Nò-Karayib, Lisid (espésialman Sid-Karayib).
2- Mes danmyé-kalennda-bèlè (DKB) mandé nou pofondé listwè péyi-a. Nou ka mété’y douvan nan tout lespas lavi DKB nou ka fè viv : lantrènman, moman ek swaré DKB, animasion fenmen lawonn, espektak… Épi nou pran pozision nan konba pou konnet épi rikonnet mak listwè-nou, kontel : 22 mé, septanm 1870, févriyé 1900, désanm 1959, koulè wouj-vè-nwè…
3- Mes DKB mandé nou pofondé lanng kréyol Matinik. Manniè viv nasional nou pa sa alé san lanng-lan ki ta’y. DKB pa sa alé san lanng fondal-natal li. Nou chwézi fè’y viv nan tout lespas lavi DKB, épi nou aliansé kònou épi dot manmay pou ba’y balan (Liannaj pou Lanng Kréyol Matinik/LLKM).
4- Mes DKB rédé nou dékouvè épi séyé fè lavi-a viv dapré « lespri péyi dèyè a ». Lespri péyi dèyè a, sé manniè fondok la kominoté-a touvé pou tjenbé épi transmet lespriyel zanset-nou, sé pawol fondok nou ranmasé, sé tout sajes DKB ki ka rédé’w mété grif an tè ek vini pi gran nan lespri’w. Sa pa senp, pas foda goumen kont an model sosiété ka alé souvan okontrè sa tradision-nou ka vréyé douvan. Pou sa, nou ka chaché dives manniè fè moun konnet li : nan lantrennman, swaré/moman DKB, konférans... Kontel tou, nou wouvè an aktivité « Koudmen jaden, voyé douvan podui péyi-a », sé lokazion viv lespri-a an lot manniè, an manniè ki nan lojin DKB menm.
5- Nou fè chwa sé lékol-la pou kaskod épi larel folflorik la, épi dévoplé larel latradision vivan toupatou Matinik. Lékol DKB, sé an koté oti anchay moun, kikiswa laj-yo, lojin-yo, fos-yo, pé aprann DKB. Sé an lékol lavi, oti nou ka séyé fè douz gran prensip « Lespri-a » viv tou. Sé an koté oti nou ka chaché koré larel-la ki sé lé « chak bètafé ka kléré pou nanm-li », an koté oti konpétision, espektak, épi démagoji, pa ka mennen : sé wouchach, transmision, épi travay ki met. An lékol DKB, sé osi an koté oti nou ka katjilé pou lavi DKB pa rantré nan lajol an pasé nou pa sa viv ankò, men pou’y woulé nan doukou jòdi-a.
6- Chwa sikti lékol la mandé nou bonnè bonnè maché asou chimen linité. Pèsonn pa ka fò tousel. Alos nou chaché aliansé, nan klèté épi respé, épi dot fos, pou ba kilti Matinik balan : Lakòdinasion Lawonn Bèlè, Sosiété Danmyé Matinik/Sanblé Danmyé Matinik, Liannaj pou Lanng Kréyol Matinik (LLKM), ek dot sikti oben pèsonalité. Nou ka chaché pou lentéré Kominoté-a, lentéré DKB a, lentérè Matinik, monté pi wo ki lentéré pèsonel la oben lentéré an ti gwoup, ta an réjion, ta an sikti. Lavi ansanm difisil, men si nou tjenbé nan larel-tala, nou ka vini pi fò !
7- « Nou ka trasé nan tras sa ki za trasé ». Nou chwézi pòté Lonnè épi Respé ba Zanset-nou, Gran Zansien épi Zansien ki tjenbé tradision DKB. Nou chwézi gadé tou adan lespérians dot pep ki opi pré listwè-nou épi kilti-nou (La Karayib, L’Afrik). Sa ka rédé nou pofondé tradision-nou, wè tout sians, tout lentélijans, tout sans ki ni adan’y.
8- « Dòmi doubout, pa maché ajounou ». Mes DKB aliansé épi Lanati, i pa lènmi-nou, i pa valet-nou tou. Chimen-nou sé chimen respé’y, sé soutienn konba ki ka fet pou lavi’y.
Chimen-nou tou sé respé ba travayè ek ba tout pep ka goumen pou lavi-yo, kont pijman ek pofitasion ; sé doubout pou lajistis ek kont tout kalté model dominasion.
Chimen-nou tou sé konba pou dévopman lespri Responsabilité, pou chak moun, ek pou péyi-a. Dominasion okontrè lespri responsabilité-tala. Pou kilti-a ouvè zel-li, pou péyi-a respiré épi fè lavi, pep Matinik pé pa kwè « i pa kapab », i andwa chaché pran tout responsabilité’y nan péyi-a. i andwa séyé genyen épi pran menm pi piti responsabilité-a ki pé sèvi’y, dépi jòdi, nan sistenm-tala ki pa fet pou’y, toupannan i ka katjilé ek koumansé mété an wout an sistenm ka sanm nou vréman.
Ni dives bagay ek dives moun, andéwò kon andidan l’AM4, ki séyé fè nou chanjé chimen. Men nou pa chanjé chimen ! Ek nou pé ké chanjé chimen ! Pas, magré désèten fébles i sé pé ni, magré désèten lérè ki sé pé fet, nou ka wè sé an chimen ki jis davwè bon fos épi bon rézilta i mennen ba mouvman révivans DKB a, épi ba péyi-a.
Sé chwa-tala nou fè a, dépi karant lanné, sé chwa pou aprésié kònou, Nou lé Matinitjé ; sé an volonté di nou asou latè é nou ka èzisté, nou ni an listwè, nou ni an mémwa, nou ni an divini ansanm. Okontrè rasizm, sé chwa ki ka di nou bel, nou bon, nou kapab. Sé chwa ka mandé nou « viv an lavi-a ek fè lavi-a viv ».
Nou ka pòté lonnè épi respé ba tout manmay ki fè l’AM4 wè jou, ki fè’y viv, ka fè’y viv. Nou ka pòté lonnè épi respé ba tout fos DKB, tout manmay Matinik ki pòté an fos ba l’AM4, épi ki ka goumen pou DKB viv, pou Matinik viv.
É nou ka kontinié !
« Sa ki trasé, sé pa nou ki koumansé’y, sé pa nou ki ké fini’y ».
Matinik - 17 janvié 2026
Komité direktè l’AM4.